IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI

Zakon o socijalnoj skrbi (NN 157/13)

Članak 60.
(1) Pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu, neovisno o uvjetima iz članka 57. stavka 2. podstavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, priznaje se:

  • osobi s težim invaliditetom
  • osobi s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju ili
  • slijepoj, gluhoj i gluhoslijepoj osobi koja nije osposobljena za samostalan život i rad

(2) Pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu, neovisno o uvjetima iz članka 57. stavka 2. podstavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, priznaje se:

  • slijepoj, gluhoj i gluhoslijepoj osobi koja je osposobljena za samostalan život i rad ili
  • osobi potpuno lišenoj poslovne sposobnosti

Članak 77.
(3) Radi prevladavanja poteškoća u komunikaciji i mobilnosti gluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo na pomoć stručnog prevoditelja u postupcima ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi.

 

IZ SUSTAVA MIROVINSKOG OSIGURANJA

Prema Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (NN 71/99, 46/07, 41/08.) gluhe osobe imaju pravo na beneficirani radni staž, tj. na svakih 12 mjeseci računa se radni staž od 15 mjeseci.

IZ SUSTAVA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima ( NN 7/12, 14/12, 23/12, 25/12 i 45/12)
SLUŠNA I SURDOTEHNIČKA POMAGALA

Članak 59.
(1) Osigurana osoba ostvaruje pravo na slušno pomagalo kada ima obostrani trajni gubitak sluha, a tonski audiogram pokazuje da je prosječni prag sluha za uho na koje bolje čuje na frekvencijama: 0,5 kHZ, 1 kHz, 2 kHz i 4 kHz za dijete do navršene 18. godine 30 dB i više, a 40 dB i više za odrasle na istim frekvencijama.
(2) Osigurana osoba odobrenim slušnim pomagalom mora postizati slušnogovornu komunikaciju unutar socijalnog kontakta prema govornom audiogramu.(3) Osigurana osoba ima pravo samo na jednu vrstu slušnih pomagala utvrđenih u Popisu pomagala.(4) Dijagnostički postupak i odabir slušnog pomagala provodi nadležni doktor specijalist otorinolaringolog, koji pomagalo i propisuje na potvrdi o slušnim i surdotehničkim pomagalima, a odobrenje za pomagalo daje ovlašteni doktor Zavoda.

(5) Osigurana osoba iznad 18. godine života ima pravo na dva istovrsna slušna pomagala pod uvjetom da sa jednim slušnim pomagalom ne postiže razumljivost od najmanje 80%, pri jačini zvuka od 65 dB, te kada se sa dva slušna pomagala u otežanim uvjetima poboljšava razumljivost u odnosu na jedno slušno pomagalo za najmanje 20%.

(6) Osigurane osobe do navršene 18. godine života koje se nalaze na kontinuiranoj slušnogovornoj rehabilitaciji, odnosno osigurane osobe na redovnom školovanju imaju pravo na dva kompletna slušna pomagala.

VANJSKI DIJELOVI UGRADBENOGA SLUŠNOG POMAGALA – “UMJETNA PRUŽICA”

Članak 60.
Osigurana osoba kojoj je zbog gluhoće ugrađena umjetna pužnica ima pravo na govorni procesor i rezervne dijelove za govorni procesor utvrđene u Popisu pomagala.
Članak 61.
Osigurana osoba s potpunim gubitkom sluha (gluha osoba) ima pravo na surdotehnička pomagala utvrđena u Popisu pomagala

Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala
SURDOTEHNIČNA POMAGALA

Osigurana osoba s potpunim gubitkom sluha (gluha osoba) ima pravo na sljedeća surdotehnička pomagala:

  1. svjetlosni signalizator plača djeteta
  2. svjetlosnu ili vibracijsku budilicu
  3. telefaksni uređaj

Pomagalo iz stavka 1. točke 1. ovog članka odobrava se osiguranoj osobi – jednom od roditelja koji ima potpuni gubitak sluha do navršene sedme godine života djeteta.

Pomagalo iz stavka 1. točke 2. ovoga članka odobrava se osiguranoj osobi s potpunim gubitkom sluha koja je radno aktivna ili je na redovitom školovanju, odnosno prekvalifikaciji.

Pomagalo iz stavka 1. točke 3. ovoga članka odobrava se osiguranoj osobi s potpunim gubitkom sluha koja ima navršenih 18 godina života pod uvjetom da živi sama ili da živi u kućanstvu s osobama koje također imaju potpuni gubitak sluha.

Osigurana osoba koja ispunjava uvjete za pomagalo iz stavka 4. ovog članka obvezna je priložiti pisanu izjavu o članovima zajedničkog kućanstva s njihovim osobnim podacima (ime i prezime, adresa i broj osigurane osobe u Zavodu).

Ako u zajedničkom kućanstvu živi više osoba s potpunim gubitkom sluha pomagalo iz stavka 1. točke 3. ovog članka odobrava se samo jednoj osiguranoj osobi u tom kućanstvu.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/299839.htm

OSTALA PRAVA I POVLASTICE

  • Povlastica za putovanje željeznicom i brodom – gluhe osobe uz ostale kategorije invalida imaju pravo na 75 % popusta na cijenu vozne karte za četiri putovanja godišnje vlakom i trajektom, te na besplatnu vošnju za pratioca. (Pravilnik o postupku za ostvarivanje prava na korištenje povlastica u unutarnjem putničkom prometu, NN 14/2001)
  • Oslobađanje od plaćanja boravišne pristojbe kada gluha osoba boravi izvan svog prebivališta. Ova se povlastica može koristiti uz predočenje članske iskaznice (Zakon o boravišnoj pristojbi NN 152/2008. i Ispravak Zakona o boravišnoj pristojbi NN 59/2009)
  • 50 % popusta na plaćanje mjesečne radiotelevizijske pristojbe (Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji, NN 76/12)
  • T-COM daje popust za 50% pretplate i 100 besplatnih impulsa
  • HAK daje 50% popusta na godišnju članarinu
  • VIP-net GSM daje mogućnost kupnje mobitela uz povoljnije uvjete, oslobađanje od pretplate i nižu cijenu poruka

Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj

NN 82/15
na snazi od 01.08.2015.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.
(1) Ovim Zakonom propisuje se pravo gluhih i gluhoslijepih osoba te drugih osoba s komunikacijskim teškoćama na korištenje, informiranje i obrazovanje na hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije koji odgovaraju njihovim individualnim potrebama, a u svrhu izjednačavanja mogućnosti pristupa socijalnom, ekonomskom i kulturnom okruženju te omogućavanju ravnopravnog ostvarivanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda.

(2) Ovim Zakonom određuju se i korisnici prava na korištenje, informiranje i obrazovanje na hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba.

Članak 2.
Korisnici prema ovom Zakonu imaju pravo izabrati onaj sustav komunikacije koji odgovara njihovim potrebama.

KORISNICI PRAVA

Članak 3.
(1) Korisnici u smislu ovoga Zakona su osobe koje se služe hrvatskim znakovnim jezikom i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba.

(2) Korisnicima u smislu ovoga Zakona smatraju se:

  • gluhe osobe
  • gluhoslijepe osobe i
  • druge osobe s komunikacijskim teškoćama kod kojih je zbog funkcionalnih oštećenja komunikacija govorom otežana ili ne postoji.

SUSTAVI KOMUNIKACIJE

Članak 4.
Sustave komunikacije za gluhe i gluhoslijepe osobe čine hrvatski znakovni jezik i ostali sustavi komunikacije koji se temelje na hrvatskom jeziku.

Članak 5.
(1) Hrvatski znakovni jezik je izvorni jezik zajednice gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj, samosvojan je jezični sustav s vlastitim gramatičkim pravilima, potpuno neovisan o jeziku čujućih osoba.

(2) Znakovi, odnosno riječi u znakovnom jeziku nastaju istodobnim emitiranjem lingvističkih informacija s više izvora, odnosno djelovanjem šaka, ruku, trupa, glave i lica, a tako producirani jezični signali prilagođeni su vizuospacijalnom modalitetu komunikacije.

(3) Prilagođenim hrvatskim znakovnim jezikom služe se gluhoslijepe osobe, i to:

  • hrvatskim znakovnim jezikom u okviru vidnog polja prilagođenim osobama koje imaju suženo vidno polje ili ispade vidnog polja
  • taktilnim hrvatskim znakovnim jezikom prilagođenim praktično gluhoslijepim osobama koje su kasnije izgubile vid
  • vođenim hrvatskim znakovnim jezikom ovisno o ostacima sluha i vida prilagođenim gluhoslijepim osobama koje imaju male ostatke vida ili imaju specifične teškoće s vidom koje im otežavaju percipiranje znakova.

Članak 6.
Ostali sustavi komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba koji se temelje na hrvatskom jeziku su:

  • simultana znakovno-govorna komunikacija
  • ručne abecede
  • titlovanje ili daktilografija
  • očitavanje govora s lica i usana
  • pisanje po dlanu
  • tehnička pomagala

Članak 7.
(1) Simultana znakovno-govorna komunikacija je oblik komunikacije u kojoj se sintaktičke strukture govornog jezika istodobno prate leksičkim jedinicama znakovnog jezika i prema potrebi znakovima ručne abecede.

(2) Simultana znakovno-govorna komunikacija je vizualizirani govorni jezik popraćen znakovima posuđenim iz izvornog znakovnog jezika te znakovima ručne abecede.

Članak 8.
(1) Ručne abecede su oblik komunikacije koji predstavlja manualni oblik pisanog jezika. Broj znakova u ručnoj abecedi jednak je broju slova u abecedi pisanog jezika.

(2) Ručne abecede imaju ulogu pomoćnog sredstva u komunikaciji te se koriste najčešće onda kada je važno precizno zahvatiti fonološku strukturu riječi, neologizme, stručne izraze, osobna imena i slično.

(3) Ručne abecede su jednoručna abeceda (daktilologija) i dvoručna abeceda (hirologija).

(4) Gluhoslijepe osobe, u smislu ovoga Zakona, mogu se služiti ručnom abecedom u taktilnom obliku (taktilologija).

Članak 9.
(1) Titlovanje ili daktilografija je oblik komunikacije koji predstavlja istodobno prenošenje govornog jezika u pisani oblik.

(2) Gluhoslijepe osobe kao oblik komunikacije mogu koristiti uvećana slova ili Brailleevo pismo.

Članak 10.
Očitavanje govora s lica i usana je oblik komunikacije koji se odnosi na razumijevanje sadržaja govorne poruke na temelju vizualnog prepoznavanja pokreta i položaja govornih organa za vrijeme artikulacije sugovornika.

Članak 11.
Pisanje po dlanu je oblik komunikacije kod kojega se vrhom kažiprsta upisuju velika tiskana slova po dlanu gluhoslijepe osobe.

Članak 12.
Tehnička pomagala u smislu ovoga Zakona su sva pomagala koja mogu biti podrška u prevladavanju komunikacijskih teškoća korisnicima iz članka 3. ovoga Zakona.

Članak 13.
Komunikacijski posrednik je osoba koja ima odgovarajuće vještine, znanja i sposobnosti u korištenju hrvatskog znakovnog jezika, odnosno korištenju ostalih sustava komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba koji se temelje na hrvatskome jeziku.

Članak 14.
(1) Korisnici iz članka 3. ovoga Zakona imaju pravo:

  • služiti se sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba
  • informirati se preko sustava komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba
  • obrazovati se uz pomoć sustava komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba.

(2) Korisnici iz članka 3. ovoga Zakona imaju pravo služiti se svim oblicima sustava komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba, odnosno svim oblicima podrške u vidu komunikacijskog posrednika u svim životnim situacijama i pred tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnim osobama s javnim ovlastima kada bi gluhoća i gluhosljepoća bile prepreke za izjednačavanje mogućnosti pristupa socijalnom, ekonomskom i kulturnom okruženju te omogućavanju ravnopravnog ostvarivanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Članak 15.
Korisnici iz članka 3. ovoga Zakona imaju pravo na korištenje usluge komunikacijskog posrednika u onom sustavu komunikacije koji sami odaberu.

Članak 16.
Nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za socijalnu skrb.

Članak 17.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/14-01/178
Zagreb, 10. srpnja 2015.
-HRVATSKI SABOR