 Zakoni i prava |
|
O tradiciji izdavaštva
HSGN-a
Hrvatski savez gluhih i
nagluhih (ranije Savez osoba oštećena sluha, odnosno Savez gluhih
Hrvatske) ima dugu tradiciju u izdavaštvu za gluhe i o gluhima.
U Zagrebu je 1948. počeo izlaziti prvi list za gluhe na području
nekadašnje države: "Desovac" Urednik je bio Branko
Petani, koji je s1951. s dr. Sulejmanom Mašovićem uredio i knjigu Almanah
Saveza gluhih.1952. "Desovac" mijenja ime u "Glas gluhih"
i prelazi u Beograd kamo je po centraliziranoj strukturi Saveza gluhih
Jugoslavije prešla izdavačka djelatnost iz cijele države. Od 1954. list se
nazivao "Naš glas" i na kraju, od 1976, "Revija
SOGNJ", koja je izlazila do 1985.
Hrvatski autori i prevoditelji ostali su, međutim, značajniji autori,
suradnici i suurednici edicija jugoslavenskog Saveza. Velikim dijelom
njihovim trudom objavljena je 1954. knjiga "Prva decenija Saveza
gluhih" (Uredio prof. Ferdinand Maslić), pa 1956. knjiga
"Drugi Svjetski kongres gluhih, Zagreb 1955 -službeni materijali"
(isti urednik) te posebna knjižica "Problemi gluhih u svijetu"
dr. Sulejmana Mašovića (s podacima iz međunarodne ankete provedene
prilikom Kongresa).
Hrvatski suradnici dali su preko Beograda našoj publici neka značajna
inozemna izdanja, knjigu prof. Ewinga "Obrazovanje gluhog djeteta",
dopisni tečaj "JohnTracy" za roditelje predškolske gluhe
djece, "Psihološka praksa s fizičkim invalidima" Edne
Simon Levine, "Kako općiti s gluhima?" Powrie Doctor (sve
u prijevodu A. Žic).
Hrvatski gluhi suradnici (Ivan Binder, Branko Petani, Andrija Žic)
iskušali su se i u prijevodima beletristike - strip romana u izdanju
Kosmosa, izdavačkog poduzeća Saveza gluhih.
Hrvatski autori Jakov Žaja, Ivan Kavčić bili su autori udžbenika za gluhe
izdanih u Beogradu, dr. S. Mašović tamo je objavio "Profesionalnu
rehabilitaciju gluhih", prof. Matko Peić monografiju
"Slava Raškaj".
Nakon decentralizacije Saveza krajem šezdesetih razvija se izdavačka
djelatnost u Hrvatskoj pa pored saveznih novina počinje 1970. izlaziti
hrvatski časopis "SLUH" (u početku: "Upute
korisnicima slušnih aparata") koji je izlazio do rata, tiskao se
u visokoj nakladi od 5-6.000 primjeraka i dobivao komplimente "kao
najbolji časopis gluhih u Europi". Urednik je bio Andrija Žic, a grafički
urednici Mirko Grčić, a zatim Andrija Halec i Antun Bakan.U isto vrijeme
zagrebačka organizacija gluhih pod uredništvom prof. Antuna Zimmermanna
izdaje biltene "Zeleni znak" i "Crveni znak".
A mladi gluhi (Brkičić, Tarcaj i dr.) izdaju bilten "Feniks".
Prof. Zimmerman je napisao, a Savez izdao knjigu "Uvodni seminar o
komunikaciji s osobama oštećena sluha", Zagreb 1986,
"Matematika i za djecu oštećena sluha" i "Priručnik za
nastavnike" 1991, izdanja SDDH , te preveo knjižicu
"Totalna komunikacija". Andrija Žic preveo je zbornik
"Integracija gluhe djece u redovite škole" pa knjižicu
"Živjeti s oštećenim sluhom", "Audiološke teme",
"Medicinski aspekti gluhoće" i cijeli niz brošurica -
priručnika i savjeta, te jednu videokasetu, za korisnike slušnih pomagala,
što su financirale tvornice slušnih aparata.
Branko Petani napisao je "65 godina organizacije gluhih i nagluhih
grada Zagreba" - Izdanje zagrebačke organizacije, sažeta ali
vrijedna zbirka povijesnih podataka. Vojmil Žic priredio je 1989.
knjižicu: 40 godina Sportskog društva gluhih "Silent" - Zagreb.
Godine 1990 zbog nedostatka sredstava prestao je izlaziti "Sluh"
a pokreće se bilten "Ukratko" koji izlazi do danas.
|
|
|
Mirovinsko osiguranje
