NAŠA POVIJEST

Temelj organiziranom udruživanju dali su početkom XX. stoljeća prvi učenici koji su završili zagrebačku školu za gluhe. Školu je 1885. godine otvorio gluhi učitelj Adalbert Lampe zajedno s gluhim doseljenicima iz austrougarskih zemalja, među kojima je bilo nekoliko uglednih i imućnih gluhih obrtnika i industrijalaca, kao što su to bili tiskar Rožankovski, graver Halupa, četkar Izidor Farber, (otac modne kreatorice i publicistkinje Žuži Jelinek) i dr.

PRVO DRUŠTVO GLUHIH “DOBROTVOR”

1921. registrirano je prvo društvo gluhih ‘Dobrotvor’, a prvi predsjednik bio je gluhi slikar Ivan Smole. To je prvo društvo gluhih na prostoru južno od Beča i Budimpešte. Društvo je postojalo pod navedenim imenom sve do 1945. godine, a svrha mu je bila socijalna i društvena djelatnost sa scenskim priredbama, uz intenzivnu športsku aktivnost. Već 1925. formirana je nogometna momčad gluhih u sklopu društva. Organizirane su izložbe radova gluhih obrtnika na kojima su skupljena znatna sredstva za gradnju Doma gluhih (a koja su ratnom inflacijom obezvrijeđena). Za mandata akademskog slikara Hinka Gudca udruga se konsolidirala te imala je 70 aktivnih članova. Nažalost, Statut i dokumentaciju o radu ‘Dobrotvora’ 1945. godine spalili su tadašnji čelnici organizacije koji su u revolucionarnom žaru željeli raskrstiti s kapitalističkom prošlošću.

Prva poslijeratna lokalna udruga gluhih osnovana je u Splitu, čiji su pokretači bili Joško Duplančić, Jerko Podrug i braća Tironi, a 24. lipnja 1945. godine u Zagrebu osnovano je društvo”Jedinstveni narodni front gluhih Hrvatske”. Obnovljen je društveni život te su prikazivane kazališne predstave za gluhe kao i za čujuće. Dolazi do kontakta s gluhima iz drugih republika gdje se već na skupu u Zagrebu u listopadu 1945. osniva Savez defektnih sluhom Jugoslavije. Izvršni odbor gluhih za Hrvatsku konstituiran je godinu dana kasnije.

Tada je došlo do punog zamaha i vrhunskih rezultata u radu Saveza, jer mu je država praktički prepustila inicijativu i osigurala sigurno financiranje. Kroz sljedećih nekoliko desetljeća za gluhe nije ništa učinjeno bez poticaja i sudjelovanja Saveza gluhih.

PRVI TISKANI LIST, KNJIGA, ŠKOLE

1948. godine u Zagrebu se pokreće prvi tiskani list za gluhe ‘Desovac’, a ’51. izdaje se i knjiga Almanah Saveza gluhih. Nakon toga slijedi veličanstveni II. Svjetski kongres gluhih s 2000 sudionika iz cijelog svijeta, kao izraz poleta i naše snage, održan 1955. godine u Zagrebu.

S osnivanjem 27 kotarskih udruga gluhih, te audiološko-sociološkom obradom terena Republike, otkrivena su, evidentirana i poslana u škole brojna gluha djeca i mladež, a Savez je tijekom 50-tih i 60-tih godina otvaranjem novih škola i odjeljenja uspio osigurati mjesta za školovanje za svu gluhu djecu. I par stotina mladih gluhih, prestarih za školu, prihvaćeno je sa sela, te osposobljeno i zaposleno. Također, mnogi nezaposleni uključeni su u radni odnos nakon prve obuke u omladinskim radnim brigadama gluhih.

Za gluhe su otvorene brojne zanatske radionice, domovi, te škole u glavnim gradskim središtima. Gluhi su u velikom broju bili uključeni u industriju krojačke, konfekcijske, metalne, stolarske, obućarske i grafičke struke.
Organizirana je živa umjetnička djelatnost – slikarske izložbe, scenska djelatnost, osobito pantomima, te folklor, uz suradnju tada najpoznatijih hrvatskih književnika i kazališnih djelatnika (Mirko Božić, Drago Ivanišević, Ivan Ivančan, Jozo Puljizević i drugi) te gluhih umjetnika (Omerbegović, Fanuko, Gudac, Glavan, Buktenica).

Za sve lokalne udruge osigurane su radne prostorije, a u većim gradovima društveni domovi gluhih – u kojima još i danas djeluju kulturno-umjetnička i športska društva.
U tom ‘zlatnom’ periodu djelatnosti Saveza kupljeno je odmaralište za gluhe u Murteru koje je kroz tri desetljeća, do 1991., godišnje osiguralo odmor na moru za tisuću i više gluhihzajedno s članovima njihovih obitelji. U ratnim i poslijeratnim uvjetima nije bilo moguće održavati odmaralište, pa se za budućnost planiraju aranžmani s turističkim agencijama za zajednički odmor gluhih na Jadranu, čime će se privući i brojni gluhi i nagluhi turisti iz Europe i svijeta.
Tri desetljeća – od 1960. godine do Domovinskog rata – Savez je intenzivno djelovao i u korist nagluhih članova: nabavljao, distribuirao i servisirao slušna pomagala, izdavao list ‘Sluh’ i drugu literaturu, te organizirao savjetovalište za njihove potrebe.

NIZ NOVIH POGODNOSTI

Besplatna pravna služba, služba tumača, socijalni rad, savjetovalište za roditelje gluhe djece, škola za vozače, tečajevi za stjecanje visoke kvalifikacije, posebna ambulanta za gluhe i dr. sve to je dio djelatnosti Saveza i njegovih lokalnih udruga, čije se aktivnosti i danas uspješno provode.
Nadalje, Savez trajno prati i inicira donošenje pravnih propisa koji se tiču gluhih osoba. Prvi je na području bivše države osigurao još ’67. g. pravo gluhih na vozačke dozvole. Od nas je krenula i inicijativa za priznavanje beneficiranog radnog staža, a stručni ljudi iz Saveza sudjeluju u nacionalnim raspravama o školstvu i socijalnim pitanjima.

U posljednja dva desetljeća Savez je osigurao niz novih pogodnosti za gluhe (popusti u vožnji vlakom i brodom od 75% 4 puta godišnje, povlastice u gradskom i lokalnom prometu, plaćanje umanjene članarine u HAK-u, popusti na korištenju telefona, oslobođenje od participacije kod korištenja zdravstvene zaštite, mjesečna naknada za pomoć i njegu zbog gluhoće (350/500 kn), pravo na besplatne tumače, velike pogodnosti pri nabavi i korištenju mobitela, i dr. Posebni pozivni fax-brojevi s obrascima s popisom bolesti za stanicu Hitne pomoći (šire područje Zagreba i Rijeke), te obrasci za besplatan fax-poziv na cijelom području Hrvatske povezane sa svim policijskim uredima u slučaju mogućeg nasilja, zlostavljanja ili kriminalnih radnji – također su vrlo važne društvene aktivnosti Saveza.

Literaturom, koju Savez izdaje s više desetaka izvornih i prevedenih knjiga i brošura, biltena, tiskanih u vlastitom pogonu, informira se naša javnost o kretanjima u svijetu na području stručnog i općeg djelovanja gluhih kao i za gluhe.
Sudjelovanje naših ljudi na svjetskim kongresima i raznim konferencijama gluhih, stručna suradnja u stranom tisku – Hrvatskoj su osigurali uglednu poziciju u međunarodnom djelovanju u svjetskim organizacijama gluhih i nagluhih…