NASLOVNICA   |   O Savezu   |   Programi i projekti   |   Naše organizacije   |   Linkovi   |   Kontakt   |   English

Sažet prikaz povijesti i djelovanja hrvatske organizacije gluhih

Statut saveza možete pronaći ovdje.

Temelj udruživanju dali su početkom XX. stoljeća prvi svršeni učenici zagrebačke škole za gluhe, koju je 1885. otvorio gluhi učitelj Adalbert Lampe, skupa s gluhim doseljenicima iz austrougarskih zemalja, među kojima je bilo nekoliko uglednih i imućnih obrtnika i industrijalaca.

Prije 85 godina, 1921. registrirano je društvo gluhih "Dobrotvor", a prvi predsjednik bio je gluhi slikar Ivan Smole. To je prvo društvo gluhih na prostoru južno od Beča i Pešte. Društvo je postojalo pod navedenim imenom do 1945. a svrha mu je bila socijalna i društvena djelatnost sa scenskim priredbama, uz intenzivnu športsku aktivnost. Već 1925. postojala je nogometna momčad gluhih u sklopu društva. Organizirane su izložbe radova gluhih obrtnika, skupljena su znatna sredstva za gradnju Doma gluhih (ali su ratnom inflacijom obezvređena). Za mandata akademskog slikara Hinka Gudca udruga se konsolidirala, imala je 70 aktivnih članova. Statut i dokumentaciju o radu "Dobrotvora" spalili su 1945. tadašnji čelnici organizacije koji su u revolucionarnom žaru željeli raskrstiti s kapitalističkom prošlošću.

Prva poslijeratna lokalna udruga gluhih osnovana je u Splitu, čiji pokretači su bili Joško Duplančić, Jerko Podrug i braća Tironi, a 24. lipnja 1945. osnovano je u Zagrebu društvo "Jedinstveni narodni front gluhih Hrvatske". Obnovljen je društveni život, davane su kazališne predstave za gluhe i za javnost. Dolazi do kontakata s gluhima drugih republika, već u listopadu 1945. osniva se, na skupu u Zagrebu, Savez defektnih sluhom Jugoslavije. Izvršni odbor DES za Hrvatsku konstituiran je 1946. 

Došlo je tada do punog razmaha i vrhunskih rezultata u radu Saveza, jer mu je država praktički prepustila inicijativu i osigurala sigurno financiranje. Kroz sljedećih nekoliko desetljeća ništa za gluhe nije učinjeno bez poticaja i sudjelovanja Saveza gluhih.

U Zagrebu se pokreće 1948. prvi tiskani list za gluhe "Desovac", a 1951. izdaje se knjiga Almanah Saveza gluhih. Veličanstveni II. Svjetski kongres gluhih, s 2000 sudionika iz cijelog svijeta održan je 1955. godine u Zagrebu.

Osnivanjem 27 kotarskih udruga prije 1960.g., te audiološko-sociološkom obradom terena republike, otkrivena su, evidentirana i poslana u škole gluha djeca i mladež, a Savez je tijekom 1956-1960. otvaranjem novih škola i odjeljenja uspio osigurati mjesta za školovanje sve gluhe djece. I par stotina mladih gluhih, preraslih za školu, prihvaćeno je sa sela, osposobljeno i zaposleno. Mnogi su uključeni nakon prve obuke u omladinskim radnim brigadama gluhih.

Otvorene su za gluhe brojne zanatske radionice, domovi, škole u glavnim gradskim središtima. Gluhi su u velikom broju uključeni u otvorenu industriju (krojačka, konfekcija, metalna, grafička i dr.)

Organizirana živa umjetnička djelatnost – slikarske izložbe, scenska djelatnost, osobito pantomima, folklor, uz suradnju najpoznatijih hrvatskih književnika i kazališnih djelatnika. (Mirko Božić, Drago Ivanišević, Ivan Ivančan, Jozo Puljizević i drugi) te gluhih umjetnika (Omerbegović, Fanuko).

Za sve lokalne udruge osigurane su prostorije, a u većim gradovima društveni domovi gluhih – u kojima su djelovala kulturno-umjetnička i športska društva.

Šport je uvijek bio masovan, i klubovi i pojedinci uključeni su ne samo u nacionalna i internacionalna takmičenja gluhih već se ističu i na općoj hrvatskoj športskoj sceni. Izvanredni komplimenti koje je o gluhim nogometašima izrekao Ćiro Blažević još kruže svijetom preko Interneta i tiska gluhih. Hrvatski gluhi rukometaši nakon bronce iz Bugarske, te srebra iz Danske, vratili su se u kolovozu ove godine s Olimpijade gluhih u Rimu sa zlatnom medaljom.
Kupljeno je odmaralište za gluhe u Murteru koje je kroz tri desetljeća, do 1991., godišnje osiguralo odmor na moru za tisuću i više gluhih sa članovima obitelji. U ratnim i poslijeratnim uvjetima nije bilo moguće držati odmaralište, pa se za budućnost planiraju aranžmani s turističkim agencijama za zajednički odmor gluhih na Jadranu, čime će se privući i brojni gluhi i nagluhi iz Europe.

Tri desetljeća – od 1960. do rata – Savez je intenzivno djelovao u korist nagluhih članova: nabavljao, distribuirao i servisirao slušna pomagala, izdavao list "Sluh" i drugu literaturu, organizirao savjetovalište za njihove potrebe.

Besplatna pravna služba, služba tumača, socijalni rad, savjetovalište za roditelje gluhe djece, škola za vozače, tečajevi za stjecanje visoke kvalifikacije, posebna ambulanta za gluhe i dr. sve je to bio dio djelatnosti centrale i lokalnih udruga Saveza, koje se djelomično i danas uspješno sprovode.

Savez trajno prati i inicira donošenje pravnih propisa koji se tiču gluhih i nagluhih. Prvi je na području bivše države osigurao (1967-77) pravo gluhih na vozačke dozvole, odavde je krenula i inicijativa za priznavanje beneficiranog staža, stručni ljudi iz Saveza sudjeluju u nacionalnim raspravama o školstvu i socijalnim pitanjima.

U posljednjem desetljeću (od 1991) Savez je osigurao niz novih pogodnosti za gluhe (popusti u željezničkom i trajektnom prometu, u fiksnoj i mobilnoj telefoniji, pravu na besplatne tumače, i dr.) Preko Saveza gluhi su uz povoljnije uvjete ili besplatno došli do faksova, mobitela, osobnih računala.

Literaturom koju Savez izdaje (više desetaka izvornih i prevedenih knjiga i brošura, biltena, tiskanih u vlastitom pogonu) informira se naša stručna i ostala javnost o kretanjima u svijetu na području stručnog i općeg djelovanja gluhih i za gluhe.

Sudjelovanje naših ljudi na svjetskim kongresima i konferencijama gluhih, suradnja u stranom tisku dugo su Hrvatskoj osigurali uglednu poziciju u međunarodnom djelovanju organizacija gluhih i nagluhih.

Iako Savez danas djeluje u neusporedivo lošijim uvjetima (materijalnim, kadrovskim, prostornim) nego u prvih 45 godina nakon rata, a promijenila se situacija i osnivanjem paralelnih malih udruga gluhih i gluhoslijepih, očekuje se da će biti uklonjeni motivi i izvori  neslaganja pa će gluhi i nagluhi ponovno djelovati složno i koordinirano, u smislu smjernica iz suvremenih međunarodnih akata (Standardnih pravila i dr.) po kojima je djelovanje zajednice udruga hendikepiranih imperativna potreba.

Uključite se! Komentari i konstruktivni prijedlozi su dobrodošli putem e-maila

Copyright  © 2010. | Hrvatski Savez gluhih i nagluhih | Zadnja izmjena: 18.01.2010. A. Bakan